Kritične zalihe rezervnih delova za drobilicu i tačka naručivanja

Razgovor o rezervnim delovima obično počinje pogrešnim pitanjem: da li držati zalihe ili ne. Obe opcije koštaju, jedna kao vezani kapital, druga kao postrojenje u zastoju. Korisno pitanje glasi drugačije: koliko komada koje pozicije, uz koju potrošnju i naspram kog roka isporuke. Odluka o temi kritične zalihe rezervnih delova za drobilicu sama proizlazi kada se te tri veličine uporede sa vremenom koje postrojenje stoji bez tog dela.
Kritičnost se rešava sa tri pitanja
Kritičnost određuje posledica, a ne cena. Prvo pitanje: kada deo otkaže, da li postrojenje potpuno staje, pada li kapacitet, ili nastaje samo odstupanje kvaliteta? Drugo: koliki je rok isporuke i da li je deo domaći ili iz uvoza? Treće: da li je potrošnja ravnomerna ili iznenadna? Deo koji se haba ravnomerno može se prognozirati, a deo koji naglo puca opisuje se samo verovatnoćom. Tri odgovora smeštaju svaku poziciju u jednu od četiri grupe: stalno na zalihama, vođena preko tačke naručivanja, kupovana po potrebi i nikada skladištena.
Kritične zalihe rezervnih delova za drobilicu: tačka naručivanja
Tačka naručivanja je nivo zaliha na kome se izdaje nova narudžbina i ima dva dela: potrošnju očekivanu tokom roka isporuke, uvećanu za sigurnosnu zalihu. Očekivana potrošnja je proizvod prosečne potrošnje i roka isporuke. Sigurnosna zaliha upija kolebanja i zavisi od izabranog nivoa usluge: jednaka je odgovarajućem koeficijentu pomnoženom standardnom devijacijom potražnje i korenom roka isporuke.
Brojni primer: 4 komada mesečno, rok tri meseca
Uzmimo habajući deo sa prosečnom potrošnjom od 4 komada mesečno, rokom isporuke od tri meseca i mesečnom standardnom devijacijom od 1,2 komada. Očekivana potrošnja tokom roka iznosi 12 komada, a sigurnosna zaliha zavisi od izabranog nivoa usluge.
| Ciljni nivo usluge | Koeficijent | Sigurnosna zaliha (kom.) | Tačka naručivanja (kom.) |
|---|---|---|---|
| 90 % | 1,28 | 2,7 | 14,7 |
| 95 % | 1,65 | 3,4 | 15,4 |
| 97,5 % | 1,96 | 4,1 | 16,1 |
| 98 % | 2,05 | 4,3 | 16,3 |
| 99 % | 2,33 | 4,8 | 16,8 |
Glavna poruka tabele lako se previdi. Podizanje nivoa usluge sa 90 na 99 odsto skoro udvostručuje sigurnosnu zalihu, ali tačku naručivanja pomera naviše za samo dva komada. Visok nivo usluge je, dakle, jeftiniji nego što se misli kod pozicija sa dugim rokom; skup je sam rok isporuke.
Prava poluga je skraćivanje roka
Rok isporuke ulazi u račun dvaput: linearno u očekivanu potrošnju i pod korenom u sigurnosnu zalihu. Skraćenje sa tri meseca na šest nedelja daje isti nivo usluge sa otprilike upola manjom zalihom. Put do toga ne vodi preko većih narudžbina. Okvirni ugovor sa unapred rezervisanim mestom u planu proizvodnje, konsignacija za pozicije sa brzim obrtom i tehnička saglasnost završena pre narudžbine osetno skraćuju rokove. U mnogim pogonima znatan deo roka odlazi na saglasnosti i organizaciju prevoza, a ne na izradu.
Bez podataka o potrošnji nema politike zaliha
Bez evidencije račun prelazi u nagađanje. Potreban zapis je kratak: datum zamene, tonaža prerađena do tog trenutka i razlog zamene. Vođene godinu dana, te tri kolone omogućavaju da se vek dela izrazi u tonama umesto u satima, pa se potrošnja izvodi pravo iz proizvodnog programa. Isti zapis razdvaja seriju koja je otkazala prerano od one sa normalnim vekom.
Zastoj meriti u satima, ne u novcu
Razvrstavanje postaje uverljivo kada je za svaku poziciju zapisan jedan broj: koliko sati postrojenje stoji bez tog dela. Nije reč o roku dobavljača nego o vremenu do ponovnog pokretanja proizvodnje, po potrebi lokalnom izradom ili privremenim rešenjem. Za oblogu se to meri nedeljama, za kaiš satima. Poređani jedan uz drugi, ti brojevi sami sređuju listu i rasprava se pomera sa cene na posledicu zastoja.
Šta ne treba držati na zalihama
Držanje nekritičnih, brzo dostupnih pozicija sa neredovnom potrošnjom polako pretvara magacin u mrtav kapital. Sa druge strane, proračun tačke naručivanja nema smisla za jedini primerak čiji otkaz odmah zaustavlja postrojenje: takav se drži kao osiguranje i naručuje na dan upotrebe. Spisak magacina gradi se prema sopstvenim posledicama zastoja, a ne prema katalogu rezervni delovi. Izbor dobavljača i ugovorni uslovi razrađeni su u oblasti nabavka i snabdevanje.
Česta pitanja
Koji nivo usluge izabrati?
Univerzalne vrednosti nema. Pozicije koje zaustavljaju postrojenje opravdavaju visok nivo, a one koje samo smanjuju kapacitet niži.
Koliko često se menja tačka naručivanja?
Kad god se promeni potrošnja ili rok isporuke. U praksi kvartalna revizija uklanja većinu iznenađenja u sezoni.
Da li je konsignacija uvek povoljna?
Nije. Ima smisla pri visokoj i ravnomernoj potrošnji. Kod dela koji se koristi jednom godišnje ona samo prebacuje trošak na dobavljača i vraća se kroz cenu.
Pošaljite nam spisak delova i evidenciju zamena za poslednjih dvanaest meseci: izradićemo klase kritičnosti i tačke naručivanja na osnovu vaših stvarnih podataka o potrošnji.
Definicije tehničkih pojmova: Rečnik pojmova




