Upravljanje zalihama rezervnih delova drobilice

Veličina magacina nikada nije bila merilo kvaliteta službe održavanja. Jedino merilo jeste da li je potrebna pozicija na polici u času kada nedostaje. Zato upravljanje zalihama rezervnih delova drobilice ne polazi od jedinične cene nego od broja sati zastoja bez tog dela i od vremena potrebnog da zamena stigne. Jeftina zaptivka može biti važnija od ležaja sa šest nedelja isporuke, a jednako često važi i obrnuto.
Upravljanje zalihama rezervnih delova drobilice: prvo kritičnost, pa vrednost
Odluka postaje jasna čim se svaka magacinska stavka razvrsta po tri nezavisne ose. Osa vrednosti pokazuje gde je vezan kapital. Osa obrasca potrošnje govori koliko je izdavanje predvidivo. Osa kritičnosti meri šta se dešava sa proizvodnjom bez dela i najviše teži pri odluci o zalihi. Tri ose daju različite odgovore za istu stavku, a politika nastaje na njihovom preseku.
| Osa | Šta meri | Klase | Uticaj na politiku zaliha |
|---|---|---|---|
| Vrednost | Udeo u godišnjem trošku potrošnje | Visoka, srednja, niska | Stroga kontrola i česta revizija skupih stavki |
| Obrazac potrošnje | Predvidivost izdavanja | Ravnomeran, promenljiv, neredovan | Kod neredovne tražnje odlučuje kritičnost, ne prognoza |
| Kritičnost | Da li proizvodnja staje bez dela | Vitalna, neophodna, odloživa | Vitalne stavke dobijaju visok nivo usluge |
U postrojenju za drobljenje vitalnu klasu obično čine glavni ležajevi drobilice i njihove zaptivke, zaptivni elementi ekscentričnog vratila, pumpa i ventilski blok hidraulične jedinice, ležajevi vibratora sita, kaiševi glavnog pogona i elementi spojnice, kao i kontaktori i termička zaštita glavnog motora. Zajedničko im je dugo vreme isporuke i potpun zastoj linije kada nedostaju. Habajući delovi žive po drugoj logici jer je njihova potrošnja merljiva i planska. Za te stavke na drobilici i situ polazna tačka je spisak rezervni delovi za drobilična postrojenja.
Sigurnosna zaliha i tačka naručivanja
Nivoi zaliha proizlaze iz dva odnosa, a ne iz mišljenja. Sigurnosna zaliha jednaka je koeficijentu nivoa usluge pomnoženom standardnom devijacijom potrošnje i korenom vremena isporuke. Tačka naručivanja jednaka je prosečnoj dnevnoj potrošnji pomnoženoj prosečnim vremenom isporuke, uvećanoj za sigurnosnu zalihu. Zajedno pretvaraju raspravu o količini u proverljiv račun.
| Veličina | Značenje | Izvor | Šta se dešava kada raste |
|---|---|---|---|
| Koeficijent nivoa usluge | Statistički ekvivalent ciljane raspoloživosti | Određuje ga klasa kritičnosti | Sigurnosna zaliha raste |
| Standardna devijacija potrošnje | Kolebanje izdavanja između perioda | Istorijski zapisi izdavanja | Sigurnosna zaliha raste |
| Vreme isporuke | Vreme od porudžbine do prijema | Potvrda dobavljača i stvarni učinak | Rastu i zaliha i tačka naručivanja |
| Prosečna dnevna potrošnja | Prosečan broj izdatih jedinica dnevno | Magacinska izdavanja | Tačka naručivanja se podiže |
Najkrhkiji ulaz je vreme isporuke. Koriste se rokovi stvarno ostvareni u poslednjih godinu dana, a ne obećani. Kada se carinjenje, prevoz i proizvodni red izostave, tačka naručivanja ispadne preniska i račun ne izdrži na terenu.
Ravnoteža rizika zastoja i troška držanja
Držanje stavke košta vezanog kapitala uz skladištenje i zastarevanje. Naspram toga stoji trošak zastoja koji nastaje bez dela: izgubljena proizvodnja, ekipa koja čeka, zakasnela otprema. Odluka poredi te dve veličine. Dok trošak zastoja premašuje trošak držanja, deo ostaje na polici; kada padne ispod, nabavlja se po nalogu. Da bi se dobio satni trošak zastoja svojstven postrojenju, troškovi rada moraju da se razlože po stavkama, a isto razlaganje nosi i budžet održavanja.
Posebno pravilo za stavke sa dugom isporukom
Kod velikih livenih i obrađenih delova sa rokovima u mesecima sigurnosna zaliha nije dovoljna. Radni postupak je otvoriti porudžbinu pre nego što potrošnja nastupi i vezati isporuku za kalendar planskog održavanja. Deo stiže neposredno pre zakazanog rasklapanja, kratko boravi u magacinu, a rizik zastoja nestaje. Ista logika važi i za remontne komplete.
Magacinska disciplina: popis, sledljivost, rok trajanja
Ma koliko račun bio tačan, sistem pada kada knjiženje ne odgovara stvarnosti. Svako izdavanje vezuje se za broj radnog naloga, jer bez podatka koji je deo ugrađen na koju mašinu nema statistike potrošnje. Popis se vodi ciklično — kritične stavke često, manje kritične retko — umesto jednom godišnje u celini. Stavke sa ograničenim rokom prate se odvojeno: elastomerne zaptivke, creva, kaiševi i ulja vremenom gube svojstva, a gumeni deo bez datuma prijema može da se pokaže neupotrebljivim baš kada zatreba.
Praktičan redosled izrade spiska
Počinje se izvlačenjem stabla delova mašinu po mašinu, uz broj proizvođača, količinu, dimenziju i podatke o ekvivalentu u jednoj tabeli. Zatim svaka stavka dobija klasu kritičnosti. U trećem koraku upisuju se stvarno ostvareni rokovi isporuke. U četvrtom se primenjuje račun i utvrđuju tačke naručivanja. U petom se spisak upoređuje sa planom održavanja: svaka stavka sa zakazanim rasklapanjem seli se iz zalihe u kalendar. Uz taj redosled magacin se smanjuje, a raspoloživost raste. Ostale srodne teme skupljene su pod održavanje i habanje.
Česta pitanja
Treba li kompletan rezervni sklop za svaku mašinu?
Ne. Kompletan rezervni sklop opravdan je samo za jedinice bez rezerve i sa veoma dugom isporukom; drugde je isplativiji komplet kritičnih podsklopova.
Koliko često se obnavlja tačka naručivanja?
Kad god se obrazac potrošnje ili rok isporuke primetno promene, a najmanje jednom godišnje; inače račun opisuje prošlu stvarnost.
Da li se zajednički delovi drže odvojeno?
Standardni ležajevi, zaptivke i kaiševi koji rade na više mašina vode se zajednički: ista raspoloživost postiže se manjim brojem komada.
Definicije tehničkih pojmova: Rečnik pojmova




