Efikasnost prosejavanja i dimenzionisanje povrsine sita

Kada se u postrojenju raspravlja o usko grlu na prosejavanju, presuda je obično da je sito premalo. Ta presuda se ne može proveriti bez proračuna, jer efikasnost prosejavanja i dimenzionisanje povrsine sita pokazuju da ista mašina daje sasvim drugačiji kapacitet čim se promene debljina sloja i udeo graničnog zrna. Ispravan redosled glasi: prvo sitovnom analizom izmeriti efikasnost ugrađene etaže, zatim izračunati površinu koju traži ciljana tonaža, i tek onda razmatrati veću mašinu ili drugačiji raspored etaža.
Šta zaista mere efikasnost prosejavanja i dimenzionisanje povrsine sita
Efikasnost prosejavanja je iskorišćenje: pokazuje koliki deo podrešetnog materijala prisutnog u ulazu zaista dospe u donji proizvod. Računa se iz sitovnih analiza tri toka, pa se nijedan protok ne mora meriti. Uobičajen izraz dva proizvoda glasi E = c(f − u) ⁄ f(c − u), gde je f udeo podrešetnog u ulazu, c njegov udeo u donjem proizvodu, a u njegov udeo u nadrešetnom proizvodu. Što više sitne frakcije pobegne u nadrešetni proizvod, veće je u, a efikasnost niža.
| Oznaka | Značenje | Mesto uzorkovanja | Tumačenje |
|---|---|---|---|
| E | Efikasnost, iskorišćenje podrešetnog | Računska veličina | Projektni ciljevi obično su pri vrhu |
| f | Udeo podrešetnog u ulazu | Ulazni sanduk | Što je manji, zadatak je teži |
| c | Udeo podrešetnog u donjem proizvodu | Istovar ispod etaže | Osetno pada kod pocepane obloge |
| u | Udeo podrešetnog u nadrešetnom proizvodu | Istovar iznad etaže | Neposredan pokazatelj izgubljene sitneži |
Merenje se ponavlja na istim mestima pre i posle svake izmene. Jedna serija uzoraka odražava samo vlagu i dotok u tom trenutku, pa odluka traži očitavanja raspoređena kroz nekoliko smena.
Proračun potrebne površine
Ustaljeni industrijski postupak skalira osnovni kapacitet nizom korekcionih faktora. Potrebna površina jednaka je količini ulaza sitnijeg od otvora podeljenoj osnovnim kapacitetom pomnoženim svim primenljivim faktorima. Osnovni kapacitet opisuje koliko materijala propušta jedinica površine pri datom otvoru u standardnim uslovima, a faktori izražavaju koliko stvarni ulaz odstupa od tih uslova.
| Faktor | Šta koriguje | Uticaj na rezultat |
|---|---|---|
| Osnovni kapacitet | Kapacitet po jedinici površine pri datom otvoru | Polazna tačka proračuna |
| Faktor nadrešetnog | Stvarni udeo ulaza krupnijeg od otvora | Više krupnog traži veću površinu |
| Faktor polovine otvora | Udeo sitnijeg od pola otvora | Njegov porast olakšava prolaz |
| Položaj etaže | Donje etaže dobijaju prethodno prosejan ulaz | Kapacitet opada naniže |
| Mokro prosejavanje | Doprinos prskanja vode prolazu | Smanjuje površinu kada zadatak to dopušta |
| Nasipna gustina | Odstupanje od standardne težine materijala | Pomera potrebu za površinom |
| Slobodna površina | Procenat otvorenosti obloge | Manje otvorenosti, veća potreba |
| Oblik otvora | Izduženi ili pravougaoni umesto kvadratnog | Olakšava prolaz, slabi kontrolu krupnoće |
| Ciljana efikasnost | Razlika prema standardnoj pretpostavci | Viši cilj povećava površinu |
Vrednost metode nije u jednom tačnom broju nego u tome što pokazuje koja veličina gura rezultat i u kom smeru. Ista tonaža staje na skromnu mašinu sa oblogom velike slobodne površine, a traži dvostruku površinu sa oblogom sklonom zapušavanju.
Debljina sloja kao nevidljiva granica
Čak i kada je površina proračunski dovoljna, etaža ne dostiže projektni kapacitet ako sloj materijala na izlaznom kraju ostaje predebeo. Sitnež zatrpana ispod sloja nikada ne dodirne oblogu i odlazi sa nadrešetnim proizvodom. Debljina sloja proizlazi iz dotoka, širine etaže, nasipne gustine i brzine napredovanja. U praksi usko grlo često nije ukupna površina nego širina dovoda: materijal koji ulazi bez raspoređivanja ostavlja deo sita neiskorišćen.
Granično zrno i zapušavanje
Zrna bliska otvoru najteži su deo posla. Ona se ili zaglave u otvoru ili nekoliko puta odskoče i odu sa nadrešetnim proizvodom. Kod vlažnog, glinovitog ulaza zaglavljena zrna zatvaraju otvore i slobodna površina naglo pada. Odgovor tada nije veća mašina nego druga obloga, drugi otvor ili drugačiji režim prosejavanja. O tome kako izbor između suvog i mokrog postupka menja kapacitet govori poređenje suvog i mokrog prosejavanja.
Strana mašine: kretanje, nagib, broj etaža
Druga grupa promenljivih pripada mašini. Nagnuta sita sa kružnim kretanjem transport uzimaju od gravitacije i ostaju radni konj u agregatu; horizontalna sita sa linearnim kretanjem uzimaju ga iz ugla vibracije, snižavaju visinu postrojenja i pooštravaju kontrolu krupnoće. Amplituda se povećava na krupnom ulazu da bi se sloj razrahlio, a frekvencija podiže pri finom razdvajanju. Sa svakom dodatom etažom ulaz donje zavisi od efikasnosti gornje. Za veličine kućišta i izvedbe polazna tačka je stranica konvencionalno vibro sito.
Terenski uzroci pada efikasnosti
Ako je izmerena efikasnost ispod očekivane, proverava se redom: da li se ulaz raspoređuje po celoj širini, da li je obloga zategnuta i neoštećena, da li su otvori zapušeni, da li opruge i gumeni oslonci pravilno naležu, da li je amplituda jednaka na sva četiri ugla, da li se nagib promenio i da li je vlaga porasla. Većina tih stavki ispravlja se bez ulaganja, a odluka o kupovini veće mašine postaje poštena tek kada su sve isključene.
Česta pitanja
Koji uzorci su dovoljni za ocenu efikasnosti?
Dovoljna su tri istovremena uzorka — ulaz, donji proizvod i nadrešetni proizvod — uzeta u istoj smeni pri stabilnom dotoku.
Ako nedostaje kapaciteta, šta se prvo menja?
Prvo se preispituju slobodna površina i oblik otvora, jer ta izmena menja potrebu za površinom bez zamene mašine.
Je li najviša efikasnost uvek cilj?
Nije. Vrlo visoka efikasnost znači više površine i manju tonažu. Cilj je najniža efikasnost koja još zadovoljava specifikaciju proizvoda.
Definicije tehničkih pojmova: Rečnik pojmova




