Bezbednost transportne trake i zaštita ulaznih tačaka

Zašto bezbednost transportne trake i zaštita ulaznih tačaka idu prvi
U postrojenju za drobljenje i sejanje najduža pešačka trasa ide duž transportnih traka. Kućište drobilice je zatvoren prostor i na spratu sita nikome nije mesto, ali duž trake svake smene neko prolazi: proverava hod, skuplja prosipanje, sluša valjke. Zato bezbednost transportne trake i zaštita ulaznih tačaka stoje na vrhu svakog spiska zaštitnih uređaja. Opasnost nije u samoj traci, nego tamo gde traka naleže na doboš ili valjak, u zazoru koji se sužava dok se dve površine sklapaju.
Taj zazor uvlači ruku ili rub rukava i ne pušta ono što u njega uđe. I kada brzina trake izgleda mala, pokret sklapanja se ne može zaustaviti, pa obuka o ponašanju sama nikada nije dovoljna; potrebna je fizička barijera.
Ulazne tačke duž trase trake
Pri izradi plana zaštite trasa se prođe od kraja do kraja i svaki sužavajući zazor se upiše. Spisak ispod skuplja zone koje se javljaju na stacionarnim trakama za rasuti materijal.
| Zona | Opasnost | Rešenje zaštite | Šta proveriti pri kontroli |
|---|---|---|---|
| Pogonski doboš | Zazor koji se sklapa pri nalezanju trake | Nepokretna zaštita preko zazora i strane doboša | Da se zaštita skida samo alatom |
| Povratni i zatezni doboš | Zazor na strani dodavanja, hod zatezanja | Nepokretna zaštita i zatvaranje zone zatezanja | Da se ne može stajati pod zateznim teretom |
| Noseći valjci | Ugao ulaska trake u valjak | Zaštita koja preseca pristup sa strane | Da zazor ne propušta prst |
| Povratni valjci i donja grana | Zahvatanje pri čišćenju donje grane | Zatvaranje donje grane sa blokiranim poklopcem | Da linija ne radi sa otvorenim poklopcem |
| Skidač i zona čišćenja | Ruka uhvaćena između skidača i trake | Kućište skidača sa podešavanjem izvana | Da je podešavanje moguće pri stajanju trake |
| Klinasti remeni pogon | Zahvatanje između remena i remenice | Potpuno zatvorena zaštita pogona | Da otvori za vazduh ne daju pristup |
| Presipni levak | Blizina toku materijala i dobošu | Zatvaranje levka sa kontrolnim okancem | Da se zastoji otklanjaju pri stajanju linije |
| Kosa traka | Povratni hod natovarene trake pri zastoju | Uređaj koji sprečava obrnuti hod | Da se traka isprazni pre održavanja |
| Prelaz preko trake | Prekoračenje trake u pogonu | Prelazni most sa ogradom ili prolaz ispod | Da je prelaz poravnat sa pešačkom trasom |
Zaštita ima tačno jedan posao
Ustanovljeni princip oblikovanja zaštitnih uređaja je jasan: zaštita se oblikuje tako da preseca pristup odozgo, odozdo, sa strana i kroz nju, ne skida se bez alata i sama ne stvara novu opasnost. Poklopac od tankog lima sa oštrim ivicama koji se ugiba pod pritiskom nije zaštita nego dodatni rizik. Nije to ni zaštita koja se skine i nikada ne vrati; zato je stvarna izvodljivost održavanja deo oblikovanja zaštite.
Rastojanje je takođe oblik zaštite. Pokretni deo dovoljno udaljen od pešačkih i radnih površina može se smatrati zaštićenim svojim položajem. Ali tvrdnju „dovoljno udaljen" treba izmeriti i zapisati; čim se pored njega postavi skela ili nasloni materijal, isti deo postaje dostupan i zaštita je nestala.
Pravilo zaustavljene trake
Većina teških povreda na traci nastaje u svakodnevnom radu: čišćenje trake, otklanjanje zastoja, podešavanje hoda. Pravilo je jedna rečenica i nema izuzetka: čišćenje, otklanjanje zastoja i podešavanje ne rade se dok se traka kreće. Njegovo sprovođenje zahteva više od rečenice. Linija se zaustavi, svi izvori energije se izoluju i zaključaju, a potom se rešava akumulirana energija, jer su zatezanje trake i težina natovarene trake na usponu takođe izvori energije. Posle zaključavanja pokušaj pokretanja potvrđuje da je izolacija stvarna. To je suština ustanovljenog pristupa sprečavanju neočekivanog pokretanja, a samo električno isključenje ga ne zadovoljava.
Uređaj za zaustavljanje sajlom razvučen po celoj dužini dopunjuje taj red: deluje na jedan ljudski pokret, nadjačava sve druge komande i zaustavlja bez obzira da li je sajla povučena, pukla ili popustila. Ali zaustavljanje u nuždi nije radni metod i ne zamenjuje izolaciju za održavanje.
Bezbednost koja dolazi iz rasporeda
Neke rizike rešava raspored, a ne zaštita. Gde trake ne presecaju pešačke trase, gde se presipnim mestima pristupa sa platforme i gde zatezni teret stoji u zoni kojom niko ne prolazi, broj zaštita opada, a održavanje ostalih postaje lakše. U izboru opreme taj red pristupa vredi koliko dužina i uspon, pa konfiguraciju transportne trake treba čitati zajedno sa trasom. Ostale bezbednosne teme postrojenja skupljene su pod bezbednost na radu.
Lista pre početka smene
Treba da bude kratka i merljiva: da li su sve zaštite doboša na mestu i pričvršćenja potpuna; da li je sajlni prekidač isproban sa oba kraja linije; da li su ograde prelaznog mosta čvrste; da li su poklopci donje grane zatvoreni; da li je čišćenje prosipanja planirano za zaustavljenu traku. Svaka nedostajuća pozicija upisuje se pisano dok se ne zatvori.
Pitanja
Treba li traka da stane kad se skine zaštita?
Poklopci koje treba često otvarati izvode se sa blokadom, pa je rad nemoguć dok je poklopac otvoren. Gde se zona otvara retko, dovoljna je nepokretna zaštita koja se skida alatom.
Važe li ista pravila na mobilnom postrojenju?
Priroda ulaznih tačaka je istovetna. Razlika je u tome što se mobilna linija na svakom terenu postavlja iznova, a zaštite skinute radi prevoza i nikada vraćene najčešći su nedostatak.
Zašto je lopatanje prosipanja rizično?
Kada lopata zakači valjak u okretanju ili zađe pod traku, uvlači ruku u pokret. Čišćenje donje grane radi se pri zaustavljenoj liniji, sa otvorenim poklopcem.
Definicije tehničkih pojmova: Rečnik pojmova




