Godisnji operativni troskovi postrojenja za drobljenje

Zašto jedna cifra po toni nije budžet
Kada se pogon upita koliki mu je trošak po toni, obično navede jedan broj: ukupan prošlogodišnji rashod podeljen proizvodnjom. Taj broj ne može da planira narednu godinu jer skriva koja se komponenta pomera i u kom smeru. Tema godisnji operativni troskovi postrojenja zahteva da se ta cifra razloži na komponente i da se svakoj dodeli sopstvena merna osnova: energiju u kilovat-satima, habanje u tonama po delu, radnu snagu u smenama.
Kada razlaganje postoji, budžet prestaje da bude spisak pretpostavki i postaje instrument kontrole. Ako ukupan iznos tokom godine odluta, odmah se vidi koja je stavka pomerena, pa korekcija pada tamo gde treba, a ne razliva se po svim pozicijama.
Energija: merljiva i neposredno upravljiva stavka
Energija je najveća ili blizu najveće promenljive stavke i meri se u kilovat-satima po toni. Potrošnja prati tvrdoću stene i traženi stepen usitnjavanja: što je proizvod sitniji, specifična energija je osetno veća.
| Faza | Uobičajena specifična energija (kWh/t) | Šta je podiže |
|---|---|---|
| Čeljusna drobilica, primarna faza | 0,8 - 2,5 | Tvrda stena, krupan ulaz, visok stepen usitnjavanja |
| Konusna drobilica, sekundarna i tercijarna | 1,2 - 3,5 | Sitniji ciljni proizvod, opterećenje zatvorenog kruga |
Svrha tabele nije da izaberete vrednost za svoje postrojenje, nego da proverite da li je vrednost očitana na brojilu uverljiva. Postoji i opterećenje u praznom hodu: snaga potrebna samo da mašina okreće može iznositi između 12 i 50 odsto nominalne snage. Rad sa nedovoljnom popunjenošću ili sa čestim zaustavljanjem zato brzo diže cenu po toni.
Uz punu komoru i automatski nadzor izlaznog otvora potrošnja energije može pasti za otprilike 15 do 22 odsto. Time energija postaje najkonkretnija stavka za postavljanje cilja uštede, a zapisi opterećenja i broja obrtaja preuzeti sa sistema automatizacije i upravljanja pokazuju iz meseca u mesec da li se cilj ostvaruje.
Godisnji operativni troskovi postrojenja: stavke budžeta i njihove merne osnove
Sledeća tabela je kostur godišnjeg budžeta. Kolona sa udelima namerno je izostavljena: udeli se menjaju sa vrstom stene, veličinom pogona i tržištem rada, pa bi opšti procenat naveo na pogrešan zaključak. Ispravno je proceniti svaku stavku po njenoj sopstvenoj veličini, a udele izračunati na kraju.
| Stavka budžeta | Merna osnova | Ulazni podatak godišnje procene |
|---|---|---|
| Električna energija | kWh po toni | Izmerena specifična potrošnja i godišnji cilj u tonama |
| Habajući delovi | Tone po veku dela | Čeljusti, plašt, konkav, udarne letve, sita |
| Ulja i masti | Litri po radnom satu | Potrošnja po mašini i interval zamene |
| Planirano održavanje i popravke | Udeo u vrednosti opreme | Uobičajen planski raspon od 5 do 15 odsto |
| Radna snaga | Smene puta broj izvršilaca | Rukovaoci, ekipa održavanja, nadzor pogona |
| Održavanje transportera | Metri godišnje | Zamena trake, nastavci, valjci, strugači |
| Osiguranje i fiksni izdaci | Godišnji fiksni iznos | Polise, obnova dozvola, obezbeđenje lokacije |
| Izgubljena proizvodnja | Sati godišnje | Sati neplaniranog zastoja i časovna vrednost proizvodnje |
Poslednja stavka nedostaje u većini budžeta iako je često najveća skrivena pozicija. Vrednost proizvodnje izgubljene tokom neplaniranog zastoja lako premaši cenu dela koji je otkazao. Pogon koji ne beleži sate zastoja neće videti da ušteda na habajućem delu zapravo proizvodi gubitak.
Stena određuje stavku habanja
Najjači pokretač budžeta habanja je abrazivnost. Linija koja prerađuje granit ili bazalt stvara osetno veći trošak habanja od jednako velike linije na krečnjaku. Zato se stavka habanja ne prepisuje sa druge lokacije; sopstveni vekovi delova moraju se beležiti u tonama.
Praćenje odstupanja tokom godine
Budžet napisan u januaru i odložen u fasciklu nema vrednost. Za mesečni pregled dovoljna su tri pokazatelja: kilovat-sati po toni, potrošnja habajućih delova po toni i sati neplaniranog zastoja. Kada se jedan pomeri, uzrok se lako prati. Rast energije upućuje na popunjenost komore i pomeranje podešenja, rast habanja na granulaciju ulaza i materijal dela, rast zastoja na interval planiranog održavanja.
Česta pitanja
Budžetirati po toni ili kao godišnji zbir?
Potrebno je oboje. Godišnji zbir služi planiranju gotovine, a vrednosti po toni poređenju i odlučivanju. Kada se promeni cilj proizvodnje, pomeriti se sme samo godišnji zbir; ako se menjaju i vrednosti po toni, jedna pretpostavka je pogrešna.
Kako rad na agregat utiče na budžet?
Energija dobijena iz agregata umesto iz mreže po kilovat-satu košta osetno više i traži zasebnu stavku logistike goriva. Tamo gde je mrežni priključak izvodljiv, ta razlika znatno skraćuje povraćaj ulaganja u priključak.
Smanjuje li najjeftiniji habajući deo budžet?
Po pravilu ne. Odluka se donosi po trošku po toni: cena dela podeljena tonažom koju preradi tokom svog veka. Jeftin deo kratkog veka najčešće je skuplji po toni i uz to donosi zastoje.
Napravite budžet na sopstvenim podacima
Uz godišnji cilj u tonama, vrstu stene i trenutne vekove delova, kostur se popunjava u jednoj sesiji. Pošaljite ta tri podatka zajedno sa izmerenom specifičnom energijom i evidencijom zastoja, pa ćemo pripremiti tabelu troškova stavku po stavku i obrazac za mesečno praćenje.
Definicije tehničkih pojmova: Rečnik pojmova




