Vodič kroz drobilično postrojenje: definicija, stepeni drobljenja i primena

Mašine za drobljenje i prosejavanje koje velike kamene i stenske blokove razbijaju na male komade uopšteno se nazivaju drobilicama. Isti izraz koristi se i za celo postrojenje koje drobi, proseva i pere kamen ili rudu. Ovakva postrojenja pre svega usitnjavaju krupan materijal koji izlazi iz kamenoloma i dovode ga u oblik koji putogradnja i građevinarstvo mogu da koriste. Izrađuju se kao stacionarna i kao mobilna, u skladu sa potrebnim kapacitetom.

Drobilično postrojenje nije jedna mašina, već lanac stepeni koji napajaju jedan drugog. Dodavač ravnomerno uvodi rovnu masu u liniju, primarna drobilica obavlja prvo usitnjavanje krupnih komada, sekundarna i tercijarna drobilica dovode materijal u ciljani opseg krupnoće, a sito razdvaja proizvod na frakcije.

Gde će se postrojenje koristiti zavisi od frakcije koju proizvodi.

Putogradnji je potreban materijal za nasipe i donje noseće slojeve, proizvodnji betona agregat u određenim opsezima i drobljeni pesak, a železničkim projektima tucanik. Mogućnost da se svi ovi proizvodi dobiju iz istog kamenoloma u velikoj meri zavisi od toga kako je osmišljen stepen prosejavanja.

U rudarstvu su očekivanja drugačija. Cilj tamo nije agregat za prodaju, već usitnjavanje rude do veličine pogodne za obogaćivanje, pa je uska raspodela krupnoće važnija od oblika zrna.

Glavne oblasti primene drobiličnih postrojenja su:

• rudarska postrojenja za drobljenje i prosejavanje i za obogaćivanje rude
• postrojenja za drobljenje kamena i proizvodnju agregata
• urbana obnova i reciklaža otpada od rušenja zgrada
• infrastrukturni radovi, industrijske zone i izgradnja puteva sa razdvojenim kolovozima
• projekti brze pruge, metroa, gasovoda i vodnih i drenažnih kanala
• izgradnja hidroelektrana i vetroelektrana
• drobljenje materijala iz tunela i iskopa; prerada otpada od mermera, pločica, betona i asfalta