Granulometrija drobljenog peska 0-4 mm u postrojenju za drobljenje i prosejavanje 90-180 t/h

Žalba koja stiže iz betonske baze najčešće stane u jednu rečenicu: "Pesak se opet promenio." Kada laboratorija uradi sitovnu analizu, slika je obično pomerena na jednu od dve strane. Ili je porastao udeo sitnih čestica ispod 0,063 mm, pa beton za istu konzistenciju traži više vode, ili se ispraznio opseg od 0,25 do 1 mm, pa sveži beton segregira i pravi probleme u pumpi. U oba slučaja drobilica je ista mašina; menjaju se podešavanja, mreže sita i ulazni materijal. Ovaj tekst opisuje koje parametre na terenu treba dirati, kojim redosledom i kojim merenjem se rezultat proverava, kako bi granulometrijska kriva drobljenog peska 0-4 mm u postrojenju za drobljenje i prosejavanje kapaciteta 90-180 t/h legla u zadate granice.
Granice kojima pesak mora da odgovara ne određujete vi, već tehnički uslovi. EN 12620, ASTM C33 ili posebni tehnički uslovi investitora propisuju koji opseg je prihvatljiv na kom situ. Metod u nastavku je put do tih granica; same granične vrednosti za svaki projekat uzmite pismeno iz tehničkih uslova i od betonske laboratorije.
Kameno brašno i glina nisu isti sitnež
U sitovnoj analizi sve što prođe kroz sito od 0,063 mm vidi se u jednom redu kao "sitne čestice". Reakcija betona na taj sitnež je, međutim, potpuno različita u zavisnosti od sastava. Kameno brašno, koje nastaje od same stene tokom drobljenja, do određenog udela popunjava šupljine u agregatu, povećava koheziju betona i smanjuje izdvajanje vode. Glina koja dolazi iz otkrivke na čelu kopa ili iz ispune pukotina upija vodu i aditiv i loše utiče na vezivanje i čvrstoću.
Zato pre odluke da se udeo sitnih čestica smanji treba znati šta je taj sitnež. Ispitivanje metilenskim plavim (MBV) ili ekvivalent peska (SE) pravi tu razliku. Ako je MBV nizak, a udeo sitnih čestica visok, problem je uglavnom kameno brašno i rešava se na drobilici i situ. Ako je MBV visok, na red dolazi pranje; koliko god menjali mrežu sita, glina ostaje u pesku. Najčešća greška na terenu je pokušaj da se problem gline ispravi brzinom rotora.
Tri zone koje određuju krivu 0-4 mm
Granulometrijskom krivom drobljenog peska nije moguće upravljati jednim brojem. U praksi se kriva deli na tri zone, a svakom zonom upravlja druga oprema.
Ispod 0,063 mm: sitne čestice
Ovu zonu određuju režim rada drobilice i pranje. VSI koji radi u režimu kamen o kamen (rock-on-rock) po pravilu daje više sitnih čestica nego u režimu sa nakovnjima, jer se veliki deo loma odvija trenjem i abrazijom između zrna. Kod krečnjaka je ta razlika izraženija nego kod bazalta.
0,25-2 mm: srednja zona i modul finoće
Ovde tehnolog betona gleda najviše. Ako se srednja zona isprazni, modul finoće raste, beton postaje krut i ugradljivost opada. Ovom zonom u velikoj meri upravljaju obodna brzina rotora i granulometrijski sastav materijala koji ulazi u VSI. Modul finoće se dobija kada se zbir kumulativnih ostataka u procentima na standardnoj seriji sita (0,125 / 0,25 / 0,5 / 1 / 2 / 4 mm) podeli sa 100; dosledno računanje istim metodom u svakoj smeni vredi više od apsolutne vrednosti.
Iznad 4 mm: nadmerno zrno
Ako u pesku ostaju zrna veća od 4 mm, problem je gotovo uvek na samom situ: pocepana mreža, preopterećena etaža, prevelik nagib ili zapušen otvor. Ova zona se ne ispravlja podešavanjem drobilice, već održavanjem sita.
Sirova kriva nastaje u drobilici
VSI je više mašina za oblikovanje zrna nego za usitnjavanje. Vertikalni rotor ubrzava materijal do oko 80 m/s i baca ga ili na nakovnje ili na sopstveni kameni sloj. Sirova kriva peska zavisi od jačine tog udara i od granulometrije ulaza. Podešavanja kojima se kriva na terenu pomera su sledeća: brzina rotora (sa povećanjem se pune sitna i srednja zona), režim rada (kamen o kamen ili nakovanj), kaskadno punjenje (cascade), odnosno usmeravanje dela materijala pored rotora direktno u komoru drobljenja, i krupnoća ulaza. Kada udeo kaskade raste, proizvod postaje krupniji, a udeo sitnih čestica pada; to je najbrži način da se kriva pomeri bez promene kapaciteta. Kako se kaskadno punjenje izvodi na kom modelu, razjasnite u fazi porudžbine.
I kod ulaza postoji jedna stvar na koju treba paziti. Ako materijal koji ulazi u VSI već sadrži 0-4 mm, deo tih zrna se pri prolasku kroz rotor dodatno usitni i pređe ispod 0,063 mm. Predsejavanje ispred drobilice, kojim se gotov pesak izdvaja, a u VSI šalje samo krupni deo, najjeftiniji je način da se udeo sitnih čestica smanji.
| Model | Tip | Maks. ulaz (mm) | Kapacitet (t/h) | Motor / snaga |
|---|---|---|---|---|
| GNR 700 | VSI drobilica sa vertikalnim vratilom, rotor 700 mm | 25-35 | 45-135 | 90-132 kW |
| GNR 800 | VSI drobilica sa vertikalnim vratilom, rotor 800 mm | 40-50 | 55-160 | 132-160 kW |
| GNR 900 | VSI drobilica sa vertikalnim vratilom, rotor 900 mm | 50-55 | 80-210 | 2×200 kW |
| GNR-MVSI 900 | Mobilno VSI postrojenje za pesak na točkovima, trostruko sito 1600×5000 mm | 50 | 90-180 | Generator 850 kVA |
| GNR 100 | Tercijarna udarna drobilica, rotor 1200×1000 mm | 150 | 90-160 | 160 kW |
| GNR 130 | Tercijarna udarna drobilica, rotor 1200×1300 mm | 150 | 130-200 | 200 kW |
Model koji opseg od 90-180 t/h pokriva na jednoj šasiji je mobilno VSI postrojenje za pesak GNR-MVSI 900 na točkovima: prima ulaz do 50 mm, radi u opsegu podešavanja 0-20 mm i deli proizvod na tri frakcije, 0-3 / 3-5 / 5-12 mm. Masa mu je 42.000 kg, a transportne dimenzije 4100 × 16200 × 4500 mm. Ako se gradi stacionarna linija, među VSI drobilicama sa vertikalnim vratilom serije GNR model GNR 900 pokriva isti opseg sa 80-210 t/h. Za silikatne materijale kao što su granit, bazalt i rečni šljunak bira se VSI; kod slabo abrazivnog krečnjaka i tercijarna udarna drobilica (GNR 100 ili GNR 130) proizvodi pesak 0-5 mm, ali odluku treba doneti prema materijalu, sa obzirom na oblik zrna i troškove habanja.

Uloga sita: otvor mreže, nagib i opterećenje etaže
Drobilica daje sirovu krivu, a sito je seče i oblikuje. Za pesak 0-4 mm gornja tačka razdvajanja je 4 mm, ali mreža sita se obično ne bira sa otvorom od tačno 4 mm. Na kosom situ zrno ne vidi mrežu pod pravim uglom, već pod kosim; efektivni otvor je manji od nominalnog. Zato se za pogađanje tačke razdvajanja otvor mreže, nagib i tip mreže razmatraju zajedno, a rezultat se proverava probnom sitovnom analizom.
Kod konvencionalnih vibracionih sita sa kružnim kretanjem nagib je tipično između 15 i 30°. Sa većim nagibom raste kapacitet, ali se efektivni otvor sužava. Svaka dodatna etaža smanjuje kapacitet za približno 10%. Granična zrna, veličine 75-125% otvora, smanjuju efikasnost; komercijalna efikasnost prosejavanja kreće se oko 90-95%. U praksi to znači sledeće: ako sito opteretite iznad njegovog kapaciteta, deo zrna manjih od 4 mm ne stigne da prođe kroz mrežu i pobegne u gornji proizvod, pa peska ima manje, a kriva mu se pomera ka krupnijem delu.
Trostruko sito 1600×5000 mm na GNR-MVSI 900 u standardnom rasporedu izdvaja frakcije 0-3 / 3-5 / 5-12 mm. Ako je cilj 0-4 mm, raspored mreža se definiše u porudžbini prema pesku i ulazu. U stacionarnoj liniji, među vibracionim sitima za agregat i pesak može se izabrati GNR 1650 (1600×5000 mm, 15 kW), a ako je potrebna veća površina, GNR 2060 (2000×6000 mm, 18,5 kW). Ako se na etaži za pesak javlja zapušavanje (slepljivanje otvora), uzrok može biti vlažan materijal, pogrešan tip mreže ili nedovoljna vibracija; u tom slučaju promena tipa mreže je ispravniji put od povećanja otvora.

Smanjiti sitnež, a po potrebi ga vratiti
Treći alat za pogađanje krive je razdvajanje toka i, po potrebi, ponovno spajanje. Ako je udeo sitnih čestica iznad granice iz tehničkih uslova, postoje tri puta. Prvi su gore opisana podešavanja kaskade i predsejavanja. Drugi je pranje: spiralna mašina za pranje peska radi sa ulazom 0-50 mm i kapacitetom 50-250 t/h; rotirajuća spirala trlja pesak po dnu korita i nosi ga ka izlazu, dok laka voda sa glinom i muljem odlazi preko preliva. Vlažnost na izlazu iz spirale je tipično 15-30%. Ako se dodaju hidrociklon i sito za odvodnjavanje, vlažnost pada na 8-20%, a sitni pesak koji bi se izgubio pri pranju vraća se u proizvod. Ako je gline manje, a prioritet su manja potrošnja vode i energije, točkaška (kofičasta) mašina za pranje peska radi u istom opsegu ulaza i kapaciteta, ali trlja manje od spirale. Opcije možete uporediti na stranici perači peska i ruda.
Treći put je mešanje. Ako se frakcije 0-3 i 3-5 mm odvojeno deponuju i mešaju u željenom odnosu utovarivačem ili doziranim transporterom, srednja zona i deo krive oko 4 mm mogu se precizno podesiti. Moguće je i obrnuto: ako je pranjem izgubljeno previše sitnog, deo suvog 0-3 mm vraća se u opran pesak i tako se postiže kohezija koju traži betonska laboratorija.
Razmotrimo jedan hipotetički primer: laboratorija javlja da je udeo ispod 0,063 mm u pesku 0-4 mm nekoliko procentnih poena iznad granice iz tehničkih uslova, a MBV je nizak. U tom slučaju prvo se povećava udeo kaskade, zatim se predsejavanjem smanjuje količina gotovog peska koja ulazi u VSI. Ako je granica i posle ta dva koraka prekoračena, uključuje se linija za pranje. Ako je MBV visok, redosled je obrnut: prvo pranje, zatim podešavanje drobilice.
Uzorkovanje i kontrola tokom smene
Kada se kriva jednom pogodi, pravi posao je da se održi. Kako se habaju vrhovi rotora i nakovnji, kako se menja stena iz kopa i kako se troše mreže sita, kriva polako klizi. Sledeća rutina hvata to klizanje pre nego što stigne žalba:
- U svakoj smeni uzmite uzorak sa istog mesta (sa trake, ne sa deponije) i analizirajte ga istom serijom sita.
- Modul finoće i udeo ispod 0,063 mm upisujte u dijagram; gledajte trend, a ne pojedinačni rezultat.
- Jednom nedeljno uradite MBV ili ekvivalent peska; kada se čelo kopa promeni, povećajte učestalost.
- Habanje vrhova rotora i nakovanja beležite u planu održavanja; zapišite kako se kriva proizvoda pomera kako habanje napreduje.
- Mreže sita na početku svake smene proverite na cepanje i zapušavanje; kada se pojavi zrno veće od 4 mm, prvo pogledajte sito.
- Deponije peska držite odvojeno po frakcijama i zaštitite ih od kiše i vetra; pesak koji segregira na deponiji daje jedan rezultat u laboratoriji, a drugi u betonskoj bazi.
Vrednost ove rutine je u tome što rano pokazuje koja zona krive klizi. Ako raste udeo ispod 0,063 mm, gleda se drobilica ili pranje; ako se srednja zona prazni, brzina rotora i ulaz; ako se pojavljuje zrno iznad 4 mm, sito.
Česta pitanja
Koliki treba da bude udeo sitnih čestica u pesku 0-4 mm?
Tu vrednost određuju tehnički uslovi projekta i primenjeni standard; može se razlikovati u zavisnosti od klase betona i mesta ugradnje. Pre izgradnje linije pismeno pribavite granice granulometrijske krive i dozvoljeni udeo sitnih čestica iz tehničkih uslova i projektujte liniju prema njima.
Mogu li jednim VSI da proizvodim i pesak 0-4 mm i sitni drobljeni agregat?
Da. GNR-MVSI 900 zahvaljujući trostrukom situ deli proizvod na 0-3 / 3-5 / 5-12 mm; promenom rasporeda mreža razdvajanje na 0-4 mm može se definisati u porudžbini. Ipak, kamen krupniji od 50 mm ne ide u ovu mašinu, pa je ispred nje potrebna primarna i sekundarna faza drobljenja.
Mogu li da dobijem pesak za beton bez pranja?
Ako je veći deo sitneža kameno brašno, a MBV nizak, suva proizvodnja je moguća uz podešavanje drobilice i sita. Ako je udeo gline visok, teško je bez pranja dobiti pesak koji odgovara tehničkim uslovima. Odluku donesite na osnovu laboratorijskog rezultata uzorka uzetog iz kopa.
Kakva je garancija i koje sertifikate imate?
Naše mašine se proizvode u fabrici u Izmiru, sa sertifikatima ISO 9001 i CE. Garancija traje 1 godinu; habajući delovi nisu obuhvaćeni garancijom.
Kratka ocena i ponuda
Kriva drobljenog peska 0-4 mm ne pogađa se jednom mašinom, već zajedničkim planiranjem podešavanja drobilice, rasporeda sita i, kada je potrebno, linije za pranje. Za mobilno rešenje u opsegu 90-180 t/h može se razmotriti GNR-MVSI 900, a za stacionarnu liniju GNR 900 VSI u kombinaciji sa odgovarajućim sitom i peračem. Za ostale faze pogledajte stranicu mobilna postrojenja za drobljenje i prosejavanje na točkovima. Javite nam se sa sitovnom analizom uzorka peska iz kopa, rezultatom MBV i granicama iz tehničkih uslova; na osnovu tih podataka dimenzionisaćemo liniju i pripremiti vašu ponudu.
Definicije tehničkih pojmova: Rečnik pojmova




