Pređi na sadržaj

Brzina trake i kapacitet transportera u postrojenju za drobljenje i prosejavanje od 200-300 t/h

· Objavljeno: · Ažurirano:
Brzina trake i kapacitet transportera u postrojenju za drobljenje i prosejavanje od 200-300 t/h

U liniji koja drobi 200-300 tona kamena na sat, transporteri se obično planiraju poslednji. O drobilici i situ se dugo raspravlja, a veza između njih se reši rečenicom „tu ćemo staviti traku“. Ipak, na dan puštanja u rad retko se prvo prelije drobilica. Najčešće se prelije traka ispod primarne drobilice ili presipni žleb koji puni sito. Koliko trakasti transporter može da nosi određuju četiri veličine: presek materijala na traci, brzina trake, nasipna gustina materijala i nagib transportera. Ovaj tekst brojevima pokazuje udeo brzine u toj jednačini i, na podacima General modela u opsegu 200-300 t/h, objašnjava koja se odluka donosi na kom položaju trake i zašto. Podaci o kapacitetu preuzeti su sa naših stranica proizvoda; primeri proračuna su hipotetički i tako su označeni.

Četiri množioca iza tonaže

Teorijski kapacitet trakastog transportera dobija se proizvodom u jednom redu:

Q (t/h) = 3600 × A (m²) × v (m/s) × ρ (t/m³) × k

A je površina preseka gomile materijala na koritastoj traci, v brzina trake, ρ nasipna gustina u rastresitom stanju, a k koeficijent nagiba: 1 za horizontalnu traku, manji od 1 kako ugao raste. Brzina ulazi u formulu linearno. Kada je sve ostalo isto, brzina veća za 30 odsto podiže teorijsku tonažu za 30 odsto. Zato rukovaoci, kada kapacitet postane tesan, prvo gledaju brzinu: za drugačiji presek traka mora da se skine, a za drugačiju brzinu često je dovoljna druga remenica ili drugi prenosni odnos reduktora.

General Makina proizvodi trakaste transportere širine 500, 600, 700, 800, 900, 1000 i 1200 mm, u potrebnoj dužini, za 50-1000 t/h. Tako širok opseg pokazuje da traka iste širine može da nosi veoma različite tonaže zavisno od brzine, nagiba i ugla korita. Kataloška širina sama po sebi nije dovoljna da se kaže „ova traka nosi 300 tona“. Sve varijante su na našoj stranici transportni sistemi.

Presek raste brže od širine

Površina preseka raste približno sa kvadratom širine trake. Šira traka daje gomili širu osnovu i veću visinu pre nego što materijal stigne do ivica korita. Prelaz sa 800 na 1000 mm zato dodaje više preseka nego što bi odnos širina nagoveštavao. Brzina, s druge strane, na terenu ima praktičnu gornju granicu; o njoj više niže, kod presipa, prašine i valjaka.

Koeficijent nagiba i šavron traka

Kako ugao raste, materijal počinje da klizi unazad, vrh gomile se spljoštava i najveća tonaža opada. Na strmim uglovima koje glatka traka više ne drži potrebna je šavron traka; General transporteri se isporučuju sa glatkom, šavron i trakom sa rebrima. Šavron spasava ugao, ali ne vraća k na 1. Zato se strmi transporteri, poput traka za deponovanje ili punjenje silosa, dimenzionišu sa većom rezervom.

Sekcije trakastog transportera sa šavron trakom i pogonom motor-reduktorom u fabrici
Sekcije transportera sa šavron trakom u fabričkom dvorištu General Makina; u prvom planu motor-reduktor povezan sa pogonskim bubnjem.

Primer proračuna: jedan presek, tri brzine

Vrednosti ispod ne potiču iz stvarnog postrojenja, izabrane su samo da pokažu kako se odnos ponaša. Uzmimo presek od 0,040 m², nasipnu gustinu drobljenog kamena od 1,6 t/m³ i k = 1 za horizontalnu traku. Poslednja kolona pokazuje opterećenje svakog metra trake kada linija nosi 300 t/h: q (kg/m) = Q ÷ (3,6 × v).

Hipotetički primer: teorijski kapacitet prema brzini trake pri preseku 0,040 m² i gustini 1,6 t/m³
Brzina trake (m/s)Teorijski kapacitet (t/h)Opterećenje po metru pri 300 t/h (kg/m)
1,534655,6
2,046141,7
2,557633,3

Iz tabele slede dva zaključka. Prvo, linija od 300 t/h pri 1,5 m/s na papiru zadržava oko 15 odsto rezerve. Ako traka ide uzbrdo i uzmemo k = 0,9, teorijska vrednost pada na 311 t/h i rezerva skoro nestaje. Drugo, nošenje iste tonaže većom brzinom smanjuje opterećenje po metru. Pri 2,5 m/s traka radi sa tanjim slojem i bočno prosipanje je manje verovatno; zauzvrat, svaki kamen na svakom presipu mora da se ubrza na veću brzinu.

Projektuje se prema vršnoj, a ne prosečnoj tonaži. Izlaz primarne drobilice oscilira sa teretom kamiona istresenim u bunker i sa blokovitom strukturom stene. Kada je prosek linije 250 t/h, traka može nekoliko minuta da vidi više od 300 t/h. Da li ćete rezervu za taj talas ostaviti preko brzine ili preko širine, odlučuje o troškovima habanja narednih godina.

Položaji traka i podaci modela u liniji od 200-300 t/h

Ne obavlja svaka traka u postrojenju isti posao. Tabela prikazuje General modele za liniju od 200-300 t/h koja drobi krečnjak ili stenu srednje tvrdoće, kao i uslov koji svaka mašina postavlja traci ispod sebe. Brojevi su iz tehničkih tabela na našim stranicama proizvoda. Ista logika važi za stacionarna postrojenja za drobljenje.

Faza, podaci General modela i posledica za traku u liniji od 200-300 t/h
FazaModelKapacitet (t/h)DimenzijePosledica za traku
DoziranjeRešetkasti dozator GNR 110200~300Širina 1100 mm, ulaz do 1500 mmSitnež iz bajpasa ide na glavnu traku
Primarno drobljenjeČeljusna drobilica GNRK 110200-350Otvor 1100×850 mm, izlazni zazor 150-225 mmGranica ulaza transportera 0-250 mm; udarni valjci
Sekundarno drobljenjeUdarna drobilica GNR DMK03250-300Rotor 1100×1500 mm, ulaz do 800 mmTraka EP 125, 4 uloška ispod udarne drobilice
Tercijarno drobljenjeTercijarna drobilica GNR 150200-300Rotor 1200×1500 mm, ulaz do 150 mmOpterećenje povratne trake se menja
ProsejavanjeSito GNR 2060, 2000×6000 mm, 18,5 kW100-400 (konvencionalna serija)1-4 etažePo jedna traka za deponiju za svaku frakciju
Sekundar u tvrdoj steniKonusna drobilica—Ulaz reda veličine 50-250 (300) mm—

Traka ispod primarne drobilice

Ovde je najteži posao u liniji. Izlazni zazor čeljusne drobilice GNRK 110 kreće se od 150 do 225 mm; kada je potpuno otvoren, pljosnati i izduženi komadi približavaju se granici ulaza od 0-250 mm kod General transportera. Na ovom mestu je traka za jedan korak šira pametniji izbor od veće brzine: krupni komadi ređe udaraju u ivicu korita, a udarni valjci i strugači duže traju. U većini postrojenja sitnež koja propada kroz bajpas rešetkastog dozatora pada na istu traku. Izostaviti tu dodatnu tonažu iz proračuna česta je greška pri puštanju u rad.

Ispod udarne drobilice i na povratnoj traci

Udarna drobilica kao što je GNR DMK03 izbacuje brz kamen oštrih ivica. Na tom mestu General Makina koristi traku EP 125 sa 4 uloška umesto standardne EP 100. Na povratnoj traci, koja nadrešetni proizvod vraća u drobilicu, tonaža nije stalna: kada se mreže sita istroše ili se podešavanje drobilice pomeri, cirkulišuće opterećenje raste. Ova traka se dimenzioniše za najgori slučaj recirkulacije, ne za nominalnu tonažu, i brzina je i ovde poslednja poluga.

Isto razmišljanje važi kada se za sekundarnu fazu u tvrdoj steni, bazaltu ili granitu, izabere konusna drobilica. Tabela kapaciteta konusne drobilice po modelima daje se za svaki projekat posebno, pa su odgovarajuća polja ostavljena prazna.

Šta veća brzina košta na terenu

Kada brzina raste, teorijska tonaža raste, ali se menja i sve oko trake. Materijal koji pada iz presipnog žleba mora da dostigne brzinu trake. Što je traka brža, kamen duže klizi po gumi pre nego što se smiri; gumirani udarni valjci i bočne zaptivne gume u zoni utovara češće se menjaju.

Druga posledica je prašina. Sitnež koja leti sa istovarnog bubnja brze trake prelazi duži put kroz vazduh. Na suvim i toplim lokacijama to povećava potrebu za obaranjem prašine i zatvorenim presipima. To nije standardna oprema na svakoj liniji, već mere koje se biraju prema projektu.

Treća posledica je putanja na mestu istovara. Na traci koja puni vibraciono sitopri većoj brzini materijal pada dalje i jače u ulaznu kutiju. Prvi deo sitne površine radi prazno ili se habanje mreže pomera napred. Na traci za deponiju odbačeni materijal menja oblik kupe i pojačava segregaciju: krupno se skuplja u podnožju gomile, sitno u sredini.

Razmak valjaka, klasa trake i ram

Na General transporterima noseći valjci imaju prečnik 76 mm i razmak najviše 1 m, a povratni valjci su na razmaku od 3 m. Veća brzina znači više obrtaja valjka u minuti. Vek ležaja troši se obrtajima, a ne satima, pa se zamena valjaka na brzoj traci planira češće. Lim rama je debljine 4 mm za trake od 600-900 mm i 5 mm za trake od 1000-1200 mm. Modularna konstrukcija sa vijcima olakšava rad na terenu ako kasnije treba promeniti širinu ili dužinu.

Pogonska strana: kako se menja brzina

General transporteri imaju dva pogona: motor-reduktor ili kaišni pogon sa remenicama postavljen na vratilo. Pogonski bubanj je obložen vulkanizovanom gumom, a ležajna kućišta su tipa SNH. Kod kaišnog pogona brzina trake se podešava promenom prečnika remenica; kod motor-reduktora menja se prenosni odnos ili prečnik bubnja. Frekventni regulator za kontinualno podešavanje brzine je opcija koja se bira prema projektu.

Pre promene brzine proverava se snaga motora. Nošenje iste tonaže većom brzinom smanjuje vučnu silu na bubnju. Ako se istovremeno povećaju i brzina i tonaža, potrebna snaga raste sa oba množioca. Povećanje brzine koje postojeći motor ne podnosi pokazaće se kao proklizavanje bubnja pri prvom pokretanju pod teretom.

Među opcijama su davač brzine, reduktor sa kočnicom povratnog hoda, sajla za hitno zaustavljanje i automatsko podmazivanje upravljano PLC-om. Za odnos brzine i kapaciteta najkorisniji je davač brzine: ako zatezni bubanj zaostaje za pogonskim, traka proklizava, i to se može uočiti pre nego što počne zagušenje. Na kosoj traci kočnica povratnog hoda sprečava da se natovarena traka pri nestanku struje vrati unazad i zatrpa donji presip.

Pogonski bubnjevi transportera sa nasadnim reduktorima i remenicama sa više žlebova
Pogonski bubnjevi pre otpreme u fabričkom dvorištu General Makina: nasadni reduktori i remenice sa više žlebova, kaišni pogon kod kog se brzina podešava odnosom remenica.

Lista merenja pri puštanju u rad i svakog meseca

Na terenu merenja govore više o brzini i kapacitetu trake nego proračun na papiru:

  • Izračunajte brzinu trake iz broja obrtaja i prečnika pogonskog bubnja, pa je potvrdite oznakom na traci i štopericom.
  • Ako postoji trakasta vaga, beležite tonažu za 15 minuta; bez vage zaustavite traku, izmerite materijal sa dužine od 1 m i izračunajte tonažu kao q × v × 3,6.
  • Na traci ispod primarne drobilice pod teretom pratite da li najkrupniji komadi udaraju u ivicu korita i bočnu gumu.
  • Tražite tragove prelivanja na presipnim žlebovima, nagomilavanje ispod valjaka i lepljenje materijala na povratnoj grani.
  • Proverite klasu trake ispod udarne drobilice (EP 125, 4 uloška) i posekotine na površini.
  • Na kosim trakama zaustavite transporter pod teretom i ponovo pokrenite; ne sme biti vraćanja unazad ni proklizavanja bubnja.
  • Označite gde materijal sa ulazne trake udara u ulaznu kutiju sita.
  • Jednom nedeljno izmerite tonažu povratne trake; porast ukazuje na problem sa mrežom sita ili podešavanjem drobilice.

Česta pitanja

Mogu li liniju od 200 t/h podići na 300 t/h ubrzavanjem traka?

Na strani traka to može biti moguće, ali tonažu linije određuju drobilica i sito. GNRK 110 radi u opsegu 200-350 t/h, a dozator GNR 110 u opsegu 200~300 t/h; brža traka ne menja njihov kapacitet. Prvo se proverava da li drobilica, sito i presipni žlebovi odgovaraju novoj tonaži.

Šira ili brža traka?

Ispod primarne drobilice i svuda gde idu krupni oštri komadi prednost ima širina. Na dugim horizontalnim trakama sa sitnim, ujednačenim materijalom umereno povećanje brzine može biti jeftinije. Odluka se donosi prema najvećoj krupnoći, nagibu i vršnom opterećenju.

Da li šavron traka povećava kapacitet?

Ne. Šavron traka sprečava klizanje materijala unazad na strmim uglovima i čini transporter upotrebljivim tamo gde glatka traka ne može da se popne. Koeficijent nagiba u proračunu i dalje ostaje ispod 1.

Koje podatke treba poslati za ponudu?

Dovoljni su prosečna i vršna tonaža, vrsta materijala i približna nasipna gustina, najveća krupnoća, dužina trake, visinska razlika ili nagib i željeni tip pogona. Cena i plan isporuke pripremaju se na osnovu tih podataka i obima cele linije.

Prilagodite proračun svojoj lokaciji

Brzina trake je direktan množilac u formuli kapaciteta, ali u liniji od 200-300 t/h nema istu težinu na svakoj traci. Ispod primarne drobilice važi širina, ispod udarne drobilice klasa trake, na kosim trakama koeficijent nagiba i kočnica povratnog hoda, a na dugim horizontalnim trakama umereno povećanje brzine. General Makina proizvodi u Izmiru od 1976. godine; oprema ima sertifikate ISO 9001 i CE i garanciju od 1 godine (bez potrošnih delova). Da biste projektovali liniju traka zajedno sa dozatorom, drobilicama i sitima, pošaljite ciljanu tonažu i podatke o lokaciji preko naše stranice za kontakt.

Definicije tehničkih pojmova: Rečnik pojmova

Autor
Murat Aydın
Postrojenja za drobljenje i prosejavanje, izbor modela · General Makina

Povezani sadržaj

Postrojenje za drobljenje i prosejavanje velikog kapaciteta za kamenolome u Južnoj Africi 300-500 t/h
EFIKASNOST POSTROJENJA

Postrojenje za drobljenje i prosejavanje velikog kapaciteta za kamenolome u Južnoj Africi 300-500 t/h

Za 300-500 t/h u Južnoj Africi kamenolomima dolerita i kvarcita odgovara čeljusna drobilica GNRK 130/140 sa konusnim drobilicama, a…

Zazor čeljusne drobilice i krupnoća proizvoda u postrojenju za drobljenje i prosejavanje 150-250 t/h
EFIKASNOST POSTROJENJA

Zazor čeljusne drobilice i krupnoća proizvoda u postrojenju za drobljenje i prosejavanje 150-250 t/h

Na liniji od 150-250 t/h zatvoreni zazor (CSS) čeljusne drobilice istovremeno određuje kapacitet primarne faze, krupnoću ulaza u se…

Dijagnostika kaiševa i remenica u postrojenju za drobljenje i prosejavanje agregata 100-200 t/h
ODRŽAVANJE I HABANJE

Dijagnostika kaiševa i remenica u postrojenju za drobljenje i prosejavanje agregata 100-200 t/h

Na liniji 100-200 t/h cviljenje kaiševa, zagrevanje remenica i proklizavanje trake na bubnju najčešće potiču od zatezanja, poravnan…

Merenje kubičnosti na postrojenju za drobljenje i prosejavanje od 120-180 t/h
EFIKASNOST POSTROJENJA

Merenje kubičnosti na postrojenju za drobljenje i prosejavanje od 120-180 t/h

Kubičnost se meri indeksom pljosnatosti, indeksom oblika ili udelom pljosnatih i izduženih zrna, a na rezultat najviše utiče način …