Specifikacija agregata i granulometrijski kriterijumi

Specifikacija nije tabela nego zahtev postavljen postrojenju
Specifikacija agregata i granulometrijski kriterijumi po kamenolomu najčešće kruže kao list papira: levo otvori sita, desno rasponi prolaza u procentima. Taj list zapravo traži od postrojenja određeno ponašanje. Materijal dobijen iz iste stene istom drobilicom pada na drugu tabelu čim se promeni broj etaža sita ili udeo zatvorenog kruga. Pravi način čitanja specifikacije zato je povezivanje svakog reda sa odlukom o opremi.
Četiri ose specifikacije
Specifikacija nikada ne pita za jedno svojstvo nego za četiri nezavisne grupe svojstava istovremeno. Uspeh na jednoj osi ne spasava drugu, a većina sporova na gradilištu nastaje upravo zato što je proverena samo sitovna analiza dok su oblik ili čvrstoća izostavljeni.
Raspodela po krupnoći i oznaka d/D
U evropskoj praksi krupan agregat se imenuje donjom i gornjom veličinom sita, zapisanim kao d/D, pa 4/20 označava jednu frakciju. Specifikacija tada nosi dva sloja pravila: opšte granice koje važe za svakog proizvođača i tolerancije oko tipične granulometrije koju je proizvođač sam objavio. Drugi sloj se često previdi. Postrojenje koje ostaje unutar opštih granica ali odstupa od sopstvene objavljene krive ipak je proizvelo neusaglašenost.
Oblik zrna
Indeks pločastih zrna pretvara oblik u broj. Uzorak se razdvaja na krupnosne frakcije, svaka frakcija prolazi preko štapnih sita, a zrna koja propadnu kroz proreze računaju se kao pločasta; indeks je propala masa iskazana kao procenat ukupne suve mase ispitivanja. Visok udeo pločastih zrna kvari ugradljivost i čvrstoću betona i remeti ponašanje asfalta pri zbijanju.
Otpornost na drobljenje
Metoda Los Anđeles meri koliko se krupan agregat opire lomu. Pripremljen uzorak stavlja se u rotirajući bubanj zajedno sa punjenjem čeličnih kugli i izlaže udaru i habanju kroz utvrđen broj obrtaja; koeficijent je procenat materijala koji na kraju prođe sito od 1,6 mm. Nizak koeficijent znači visoku otpornost. To je svojstvo ležišta a ne postrojenja: konfiguracija ga ne popravlja, ali se na slabijoj steni broj faza drobljenja može smanjiti da bi se ograničilo stvaranje sitnog.
Sitno i čistoća
Referentna metoda spaja pranje sa naknadnim suvim prosejavanjem, jer suvo prosejavanje samo za sebe ne odvaja sitni materijal prilepljen za krupna zrna i zato prikazuje krupniju raspodelu od stvarne. Granica sitnog se stoga uvek čita zajedno sa metodom merenja.
| Red specifikacije | Mereno svojstvo | Ekvivalent na postrojenju |
|---|---|---|
| Granice frakcije d/D | Raspodela po krupnoći | Broj etaža, otvor, opterećenje sita |
| Tolerancija na objavljenu krivu | Stabilnost proizvodnje | Ravnomernost dodave, kontrola zatvorenog kruga |
| Indeks pločastih zrna | Oblik zrna | Stepen redukcije, izbor tercijarne faze |
| Koeficijent drobljivosti | Čvrstoća stene | Izbor kamenoloma i čela, broj faza |
| Sadržaj sitnog | Čistoća | Pranje ili otprašivanje |
Prevođenje zahteva u konfiguraciju
Svaki red gleda ka jednoj intervenciji. Sa brojem frakcija rastu broj etaža i time površina prosejavanja; kada se traži uska frakcija, zasebna etaža daje stabilniji rezultat nego dva susedna otvora na jednoj. Ako indeks pločastih zrna ispadne visok, odgovor nije na situ nego u krugu drobljenja: smanjenje stepena redukcije po fazi, tercijarna mašina sa kubičnim proizvodom i vraćanje krupnijeg u zatvorenom krugu pomeraju oblik. Ako je premašena granica sitnog, otprašivanje u suvom krugu možda neće biti dovoljno pa ulazi pranje, što povlači zaseban plan vode i mulja.
Jednu stvar vredi naglasiti: efikasnost prosejavanja određuje opterećenje etaže više nego veličina otvora. Na prehranjenoj etaži materijal klizi kao sloj i zrna koja bi trebalo da prođu uopšte ne dopiru do površine. Analiza proizvoda tada odluta, a proizvođač grešku traži u otvoru. Podela opterećenja na dva sanduka to ublažava neposredno, i upravo se zato pri visokim kapacitetima bira dvostruko vibro sito.
| Zahtev | Osnovna intervencija | Sporedni efekat |
|---|---|---|
| Uži raspon frakcije | Zasebna etaža, veća površina prosejavanja | Rast zaliha međuklasa |
| Smanjiti udeo pločastih zrna | Smanjiti stepen po fazi, dodati tercijarnu | Veća potrošnja energije i više sitnog |
| Ispuniti granicu sitnog | Krug pranja | Potrebni vodeni krug i ceđenje mulja |
| Smanjiti odstupanje od objavljene krive | Regulisana dodava, nadzor zatvorenog kruga | Niži trenutni kapacitet |
Ako je uzorak pogrešan, pogrešna je i tabela
Velik deo sporova nastaje ne na postrojenju nego pri uzorkovanju. Uzorak uzet sa boka trake ili iz konusa deponije ne mora predstavljati tok, jer segregacija kotrlja krupna zrna niz bokove konusa a vrh ostavlja sitnim. Uzorci se uzimaju preko celog preseka toka, u pravilnim razmacima, i potom smanjuju propisanim postupkom. I merenje mase i sušenje ulaze u rezultat: u nedovoljno osušenom uzorku sitno se grudva pa raspodela izgleda krupnije. Ostale teme na nivou kamenoloma sabrane su pod naslovom rudarsko inženjerstvo.
Česta pitanja
Unutar smo opštih granica a kupac je odbio isporuku. Zašto?
Najverovatnije je premašena tolerancija oko objavljene tipične granulometrije. Opšte granice nisu dovoljne; proizvodnja mora ostati verna i krivi koju je sama objavila.
Može li se indeks pločastih zrna popraviti zamenom sita?
Ne. Sito razdvaja po veličini, ne po obliku. Oblik se odlučuje u fazi drobljenja i indeks se neće osetno pomeriti bez promene stepena redukcije ili tipa drobilice.
Zašto se suvo i mokro prosejavanje razlikuju?
Kada sitni materijal ostane prilepljen za krupna zrna, suvo prosejavanje ga ne odvaja. Metoda sa pranjem oslobađa taj materijal i zato pokazuje stvarnu raspodelu.
Definicije tehničkih pojmova: Rečnik pojmova




