Specificna potrosnja kWh po toni drobljenja

Specificna potrosnja kWh po toni drobljenja naspram zbira na računu
Iznos na dnu računa za struju ne može se tumačiti bez podatka o proizvodnji. Kada raste tonaža, raste i račun, i to samo po sebi nije loša vest. Specificna potrosnja kWh po toni drobljenja svodi neizvesnost na jedan odnos: kilovat-sati očitani sa brojila podeljeni tonama koje su u istom intervalu prešle preko vage. Kada odnos pada, pogon se zaista popravio; kada raste, uzrok je u mašini ili u punjenju. Prevođenje merenja na tonu premešta raspravu o efikasnosti postrojenja sa mišljenja na podatak.
Gde se meri
Jedno glavno brojilo dovoljno je za početak, ali ne pronalazi uzrok. Tek podbrojila po stepenima daju gubitku adresu.
| Merno mesto | Šta pokazuje | Potrebna oprema |
|---|---|---|
| Glavni razvod | kWh po toni cele linije | Postojeće brojilo, ručno očitavanje |
| Motor drobilice | Udeo tog stepena | Podbrojilo ili strujni transformator |
| Sita i transporteri | Opterećenje transporta i prosejavanja | Dovoljno je grupno brojilo |
| Pranje i pumpe | Udeo vodenog kruga | Preporučuje se zasebno brojilo |
| Kolska vaga | Imenilac: proizvedene tone | Vagarski listić ili traka sa vagom |
Pravilo je jedno: kilovat-sati i tone moraju pripadati istom intervalu. Dva očitavanja na početku i kraju smene, uz izmerenu tonažu iste smene, već daju upotrebljiv odnos.
Razlaganje jedne smene
Tabela beleži smenu na liniji sa podbrojilima. Potrošnja 3.850 kWh na 1.210 izmerenih tona, dakle 3,18 kWh po toni.
| Stepen | Potrošnja u smeni (kWh) | Udeo po toni (kWh/t) | Napomena |
|---|---|---|---|
| Primarna drobilica | 665 | 0,55 | Raste sa krupnijim ulaznim komadom |
| Sekundarna drobilica | 1.270 | 1,05 | Ovde se očitava cirkulišuće opterećenje |
| Tercijarna drobilica | 1.150 | 0,95 | Raste sa tražnjom za sitnim frakcijama |
| Sita i transporteri | 765 | 0,63 | Grupa najosetljivija na prazan hod |
| Ukupno | 3.850 | 3,18 | Osnova za poređenje |
Apsolutna veličina sama po sebi nije ni dobra ni loša: menja se sa tvrdoćom stene, traženom sitnoćom i brojem stepena. Vrednost dobija tek u poređenju sa sopstvenom osnovom na istom materijalu i istoj krivi proizvoda.
Gde gledati kada odnos poraste
| Uzrok | Znak | Provera |
|---|---|---|
| Istrošen radni deo | Pri istom podešenju proizvod postaje krupniji | Merenje plašta, čeljusne ploče ili udarne letve |
| Prazan hod | Motori rade, vaga miruje | Uporediti evidenciju zastoja sa krivom brojila |
| Zaslepljeno sito | Raste cirkulišuće opterećenje | Udeo povrata nadsitnog |
| Prekrupno punjenje | Struja primarnog stepena osciluje | Granulometrija posle miniranja |
| Vlažan i glinovit materijal | Lepljenje, pad efikasnosti prosejavanja | Merenje vlage, provera predsejanja |
Prazan hod je nevidljiva stavka
Kada motori rade bez proizvodnje, utrošena energija ne može da se pripiše nijednoj toni i odnos se odmah kvari. Primer to čini opipljivim: linija koja u praznom hodu vuče 120 kW i tokom smene ukupno sat i po radi prazna potroši 180 kWh bez ikakvog učinka. Na 1.210 tona to je već 0,15 kWh po toni. Gašenje linije pri svakom kratkom prekidu takođe nije automatski ispravno, jer i pokretanje nosi opterećenje; odluka prati očekivano trajanje zastoja i to pravilo treba zapisati.
Kako izgraditi pouzdanu osnovu
Da bi poređenja imala težinu, uslovi osnove moraju biti zabeleženi: koje čelo, koja kriva proizvoda, koliko stepena i koji otvori sita. Bez tih beleški dva meseca kasnije niko ne može reći da li razlika dolazi od stene ili od mašine. Iz istog razloga osnova se uzima iz najmanje deset smena, a ne iz jedne, jer jedna smena previše osciluje zbog jednog kvara.
Tarifa i redosled pokretanja
Trošak energije zavisi i od trenutka potrošnje. Kod višetarifnog obračuna pomeranje fleksibilnih poslova — održavanja, pranja, prevoza sa deponije — u jeftinije sate smanjuje račun pri istoj specifičnoj potrošnji. Pri pokretanju, stepenasti redosled umesto istovremenog uključivanja ograničava poklapanje polaznih struja. Da bi obe prakse potrajale, redosled mora da živi u logici sistema automatizacije i upravljanja, a ne u pamćenju rukovaoca.
Česta pitanja
Može li se pratiti bez podbrojila?
Može; odnos glavnog brojila i vage dovoljan je za praćenje trenda. Za pronalaženje kvara treba bar zasebno meriti motore drobilica.
Važi li metoda na agregatu?
Važi, menja se samo jedinica: litri goriva po toni umesto kilovat-sati. Logika je ista i gubitak se i dalje traži po stepenima.
Koliko često očitavati?
Kraj smene odgovara većini pogona. Satno očitavanje opstaje samo uz automatski zapis; rukom pisan satni list napusti se za nekoliko nedelja.
Uvedite sledeće nedelje jednu naviku: na kraju svake smene upišite u isti red stanje brojila i izmerenu tonažu. Posle mesec dana imaćete energetsku osnovu sopstvene linije, a naši inženjeri iz nje izvode gde se podbrojila najbrže isplate.
Definicije tehničkih pojmova: Rečnik pojmova




